Kakanj -24- online
CNC Acaddemy

CNC Acaddemy

CNC Acaddemy

CNC Acaddemy

Ovo je deset najvećih arheoloških otkrića u BiH u posljednjoj deceniji

Rezultati vrijednog rada bh. arheologa u protekloj deceniji sabrani su na listi najvažnijih otkrića na području BiH od 2010. godine, a sama istraživanja doprinijela su boljem razumijevanju života ljudi koji su u prošlosti boravili na ovim prostorima.

Profesorica na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i članica udruženja BATHINVS Amra Šačić Beća na početku razgovora za Klix.ba ističe kako je listu najvažnijih otkrića koja se objavljuju na stranici udruženja sačinio mladi i perspektivni naučnik Goran Popović, uz konsultacije s pojedinim bh. arheolozima, historičarima, epigrafičarima, kao i studentima arheologije.

Otkrića u protekloj deceniji – od bronzanog doba do osmanskog perioda

“Najstarija otkrića na ovoj listi datirana su u bronzano i željezno doba, što znači da su ti nalazi stari više od tri hiljade godina. U pitanju su arheološki nalazi s lokaliteta Kopilo kod Zenice i ostava oružja, oruđa i nakita koja je otkrivena 2016. godine u Srebreniku. Na listi je ukupno šest arheoloških otkrića iz rimskog i kasnoantičkog perioda. To su nalazi koji nam puno otkrivaju o urbanom načinu života tadašnjih stanovnika Bosne i Hercegovine poput pronalaska rimskog vodovoda u Gornjoj Tuzli, ostataka kasnoantičkog odnosno ranobizantskog naselja u Bakincima kod Laktaša te velike rimske vile u Skelanima kod Bratunca.

Ostaci Rimskog vodovoda u Gornjoj Tuzli otkriveni 2019. godine (Foto: Udruženje Bathinvs)

Uz to, zahvaljujući arheološkim nalazima iz posljednje decenije saznali smo više o religiji stanovništva današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba. Tako su se na listi našli lokaliteti Gradac kod Prozor-Rame te lokalitet Đelilovac kod Travnika gdje su pronađeni prikazi ilirskog boga Silvana, odnosno tračkog konjanika.

Za antički period se veže i pojava kršćanstva na ovim prostorima pa zato ne čudi što se na listi našlo i važno otkriće ranokršćanske bazilike na lokalitetu Mramorak kod Osmaka u sjeveroistočnoj Bosni. Lista zasigurno ne bi bila potpuna bez vrijednih arheoloških otkrića iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda.

Ranohrišćanska bazilika i grobnica na svod iz Osmaka (Foto:Bathinvs)

Naime, u nekropoli u Kopošiću 2015. godine u blizini srednjovjekovnog grada Dubrovnika kod Ilijaša pronađen je skelet s brokatnim pogrebnim plaštom od teške svile protkane nitima zlata i srebra, za koji se pretpostavlja da je pripadao Mirku Radojeviću, ocu Velikog kneza bosanskog Batića, koji je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I. Ova ličnost je poznata iz historijskih izvora iz 14. i 15. stoljeća. Prošle godine su arheolozi na širem području istog lokaliteta pronašli kopču s motivom ljiljana koja se može datirati u ranoosmanski period. Također, u izvornoj građi iz 16. stoljeća se spominje i katolička crkva sv. Petra iz sela Zavala na Popovom polju u Hercegovini, a arheolozi su 2020. godine pronašli kamenu reljefnu ploču s oltarske pregrade koja zasigurno predstavlja lijep primjer srednjovjekovne arhitekture”, ističe Šaćić Beća.

Reljefna ploča iz sela Zavala, na Popovom polju u Hercegovini (Foto:Bathinvs)

Dalje, profesorica navodi kako se ova lista sigurno može proširiti i drugim značajnim istraživanjima.

“Naravno, ima prostora da se lista proširi rezultatima istraživanja iz Jajca, Visokog, Ljubuškog, Sokoca, Bivoljeg brda kod Čapljine. Kolege arheolozi zaista vrijedno rade i vjerujem da ćemo uskoro dobiti puno širu sliku o prahistorijskoj baštini, antičkoj prošlosti BiH te našem srednjovjekovnom naslijeđu. Posebno bih istakla arheološka otkrića iz Skelana kod Bratunca. Naime, u antičkom periodu prostor istočne Bosne bio je u ekonomskom i urbanom smislu jedan od najrazvijenijih dijelova ovog dijela Evrope te su istraživanja koja su vođena u protekloj deceniji potvrdila visok stepen civilizacije koja se očitovala kroz pronađene arhitektonske ostatke i epigrafske natpise. Nedavno otkrivena rimska vila iz trećeg ili četvrtog stoljeća s bogatom zidnom i podnom dekoracijom otkriva da su antički stanovnici prostora današnje BiH baštinili tekovine visokorazvijene rimske civilizacije. U Skelanima je između ostalog pronađen i najveći rimski mozaik u BiH”, navodi profesorica.

Istraživanja na lokalitetima još traju

Historijska i arheološka otkrića zasigurno mijenjaju i samu percepciju gledanja na događaje u određenim historijskim periodima. Kada je u pitanju BiH, u našoj historiografiji period od 5. do 7. stoljeća slabo je istražen pa tako svako otkriće iz tog perioda otkriva nešto novo.

CNC Acaddemy

CNC Acaddemy

“Do 2019. godine i otkrića rimskog vodovoda nije bilo dokaza da je prostor Gornje Tuzle bio naseljen i u rimsko doba. Slično se može reći i za otkrića rimskog materijala na prostoru Visokog. U našoj historiografiji period 5-7 stoljeća je poprilično slabo istražen jer pisanih izvora gotovo da nema, pa stoga otkrića ranokršćanske bazilike iz Osmaka i ranobizantijskog grada kod Laktaša zasigurno predstavlju važne nalaze koji će nam pomoći da osvijetlimo to malo istraženo, nepoznato razdoblje u historiji naše domovine”, navodi profesorica i ističe da se na većini lokaliteta na listi najvažnijih i dalje provode istraživanja.

“Posao arheologa se ne završava kada se nešto otkrije, faktički posao tek tada počinje jer se pristupa analizi i publikovanju nalaza. Treba podvući da značajan broj otkrića s ove liste još uvijek nije objavljen u referentnim naučnim publikacijama i za njih znamo uglavnom iz arheoloških izvještaja i medija. Neki lokaliteti će se istraživati godinama. Trenutno, kolege s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Instituta za arheološka istraživanja aktivno istražuju srednjovjekovni grad Dubrovnik gdje je pronađen čuveni plašt srednjovjekovnog bosanskog velikaša”, rekla je.

Svileni plašt sa pozlatom i bronzana pojasna kopča iz Dubrovnika, kod Ilijaša (Foto:Bathinvs)

Kada je riječ o samim istraživanjima s liste, pored bosanskohercegovačkih stručnjaka, lokalitete su istraživali i arheolozi iz regije.

“Pojedine lokalitete su istraživali samo domaći stručnjaci, npr. kasnoantičku baziliku u Mramorku kod Osmaka ili srednjovjekovnu nekropolu u Kopošiću kod Ilijaša. Ipak, puno veći broj otkrića je rezultat saradnje bosanskohercegovačkih i evropskih arheologa. Neki od primjera su istraživanja rimskog vodovoda u Gornjoj Tuzli gdje su doprinos dali i stručnjaci iz Slovenije, na antičkom lokalitetu kod Prozor-Rame učestvovali su hrvatski stručnjaci, a u Skelanima arheolozi iz susjedne Srbije”, naglašava.

Država nauku tretira kao neželjeno dijete

Svako istraživanje zahtijeva i određene pripremne radnje bez kojih je nemoguće početi cijeli proces. Kada je riječ o finansijama i cijenama istraživanja, profesorica ističe kako ozbiljna istraživanja zahtijevaju desetine hiljada eura, a upravo manjak finansija predstavlja i najveći problem za arheologe u BiH.

“Finansije zasigurno jesu glavna prepreka ozbiljnijem radu jer arheologija odavno nije utemeljena na korištenju samo krampe i lopate. Postoji čitav niz specijalizirane opreme koja se mora koristiti kako bi se pronađeni materijal što bolje proučio i kasnije konzervirao. Arheološka oprema je izuzetno skupa, kao i sam proces istraživanja, jer su lokaliteti obično udaljeni od naučnih institucija pa voditelj istraživanja mora osigurati novac za putne troškove i prehranu svog stručnog tima. Stoga ozbiljna istraživanja zahtijevaju desetine hiljada eura”, rekla je Šačić Beća i posebno se osvrnula na odnos države prema arheološkim istraživanjima i nauci općenito.

“U ovoj zemlji je teško govoriti o podršci vlasti bilo kojem segmentu nauke pa tako i arheologiji. Država u kojoj se nauka tretira kao neželjeno dijete, kojoj se uvijek prvoj uskraćuje novac u trenucima krize, zasigurno nije dala veliku podršku istraživanjima koja su obilježila proteklu deceniju. Uostalom, općepoznato je da se više novca izdvaja za finansiranje političkih stranaka nego naučne projekte. Svijetli primjeri postoje na lokalnim nivoima u kojima općine i kantoni u cilju njegovanja lokalne baštine pomažu kroz projekte sistematskih arheoloških istraživanja na svojoj teritoriji”, jasna je Šaćić Beća.

Mladi ljudi i dalje puni entuzijazma za arheologiju

Profesorica ističe kako je, i pored pada interesovanja za humanističke nauke, entuzijazam kod mladih arheologa i dalje vidljiv, a upravo su oni najzaslužniji za rezultate u protekloj deceniji.

“Premda opada interes mladih za studiranje humanističkih nauka u koje spada i arheologija, ipak sam stekla utisak da u tom kontekstu ova nauka još uvijek nije u krizi. Osjeti se entuzijazam kod mladih ljudi za istraživanje prošlosti. Zato ne čudi što veći dio istraživačkih timova čine studenti. Sva ova otkrića su bez sumnje rezultat rada mladih ljudi. Naime, prije rata u Bosni i Hercegovini nije postojao studij arheologije, a sada imamo dva specijalistička studija na Univerzitet u Sarajevu i Sveučilištu u Mostaru pa su prve generacije asistenata, profesora i studenata tih studija važni nosioci istraživanja. Naravno, ne treba zaboraviti i mlade stručnjake koji su se školovali u zemljama regije i vratili se da svoje znanje primijene u našoj zemlji”, naglašava Šačić Beća.

Kada je riječ o budućnosti arheologije u Bosni i Hercegovini, nije nemoguće da nas arheolozi iznenade i novim, značajnijim otkrićima.

“U tom pogledu sam optimistična. Kroz rad s mladim ljudima spoznala sam da postoji velika želja za istraživanjima. S druge strane, naša zemlja je jedna od arheološki najmanje istraženih evropskih država pa zato nije nerealno očekivati da će nas u budućnosti naši arheolozi obradovati još većim i značajnijim otkrićima”, zaključuje na kraju razgovora za portal Klix.ba Amra Šačić Beća.

Izvor klix.ba

Komentari su zatvoreni

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Dugme za prihvatanje Pročitaj više