Kakanj -24- online

Krah malinarstva u Poljskoj, Ukrajini i Čileu kao prilika za BiH koju moramo iskoristiti

Urod malina u Poljskoj, Čileu i Ukrajini ove godine je podbacio, što stvara priliku za bolji plasman bh. bobičastog voća na inozemno tržište. Voćari poručuju da je potencijal koji imamo potrebno adekvatno iskoristiti bez bilo kakve zadrške.

Brojni problemi u oblasti malinarstva prije nekoliko godina su kulminirali masovnim odustajanjem uzgajivača od ove vrste bobičastog voća. Međutim, prošla godina je pokazala da se prilike poboljšavaju te su oni koji su ostali u ovom uzgoju mogli profitirati.

Krah u Poljskoj, Čileu i Ukrajini sada stvara mogućnost dodatnom napretku naših voćara, s obzirom na to da je potražnja za malinama povećana. Sebe u računici već pronalaze Srbijanci, a to žele učiniti i bh. malinari koji su spremni zasukati rukave i posvetiti se poslu.

“Malina je u protekle dvije godine veoma tražena na globalnom tržištu, a otkupljivači su povećali svoje rashladne kapacitete. Prema informacijama kojima raspolažem, taj trend će se nastaviti za naredne dvije godine, tako da u 2021. mi očekujemo pik u tom kontekstu”, kaže za Klix.ba Dario Grgić, zamjenik predsjednika Grupacije proizvođača maline TK.

Pozitivne najave bude uzgajivače

Pozitivne najave već bude interesovanje kod novih uzgajivača, a Grgić ističe da je za bh. malinare veoma bitno održati kontinuitet u proizvodnji, koji je u minulim godinama prekidan.

“Klimatske promjene su jedan od izazova s kojima se susrećemo, ali struka izlazi s rješenjima i danas imamo preparate koji pomažu opstanku maline do minus pet stepeni celzija. U kontekstu proizvođača konstantno se potrebno educirati te hvatati ukoštac s izazovima koji nam se nameću. Ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, vjerujem da će nam ove godine biti jedna uspješna sezona kada je riječ o prinosima, ali i cijeni”, navodi Grgić.

Trend masovnog proširivanja i zasađivanja novih malinjaka zaustavljen je na području Srebrenice, a oni koji su i dalje ostali u ovoj oblasti prošle godine su zadovoljno trljali rukama.

Kako je potvrđeno za Klix.ba, sva malina iz hladnjača prošle godine je pronašla svoga kupca, što pokazuje da postoji potražnja za ovom vrstom voća.

“To stvara nadu da bi cijene u ovoj godini mogle biti solidne. Još uvijek je rano licitirati, ali mislim da će ona biti iznad tri marke, što nije loše za proizvođače. Vjerujem da će ova godina biti dobra kao i prošla”, kazao nam je direktor Opšte poljoprivredne zadruge “Srebrenica” Ivan Todić.

Izostanak strategija

Prema njegovim riječima, problem u malinarstvu predstavlja izostanak strategije koju bi adekvatno podržala država, ali i sami proizvođači.

Kako kaže, u zavisnosti od cijene proizvođači se samoinicijativno odlučuju za uzgoj te je u određenom periodu nastala hiperprodukcija koja je u konačnici dovela do pada potražnje i propadanja voća.

“Oni koji su ranije odustali od proizvodnje neće se ponovo pokrenuti i ulagati, a one koji su i dalje u svemu tome država treba stimulisati stručnom i savjetodavnom pomoći, uz pravljenje strategija po regijama. Prije svega se struka treba uključiti kako bi proizvodnju podigla na viši nivo, jer mi imamo mnogo ljudi koji se bave uzgojem malina na niskom nivou”, savjetuje Todić.

Bosanskohercegovačka malina ranijih godina skoro je u potpunosti bila izvozno orijentisana, a plasirana je na tržišta Evropske unije, ali i Srbije koja se također na osnovu raznih procedura bavi plasmanom našeg voća na druga tržišta.

Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, uzgoj maline predstavlja jednu od strateških proizvodnji u Bosni i Hercegovini. Zbog toga, kako kaže, država, ali i entiteti trebaju izdvojiti znatno više sredstava za podsticaje, ali i kreiranje adekvatne strategije.

“Ona se odvija na malim parcelama, idealna je za proizvodnju, ali i zapošljavanje. Mi imamo idealno tlo za njen uzgoj i proizvodnju, a kada je riječ o kvalitetu, možemo reći da je on izuzetan, što potvrđuju analize koje ona mora proći prilikom izvoza iz naše zemlje”, navodi Bićo.

Osim kvalitetne podrške države, našim uzgajivačima također nedostaje i marketinški pristup gdje trebaju da se uključe svi nivoi vlasti i institucije. Također neophodna su i donošenja podzakonskih propisa i akata koji će zaštititi bh. voćku.

tekst: klix.ba

Komentari su zatvoreni

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Dugme za prihvatanje Pročitaj više